1169 lines
34 KiB
Plaintext
1169 lines
34 KiB
Plaintext
Serbian HOWTO
|
||
Zoltan Csala, zolika@sezampro.PRVO-SKLONI-OVO.yu
|
||
v1.0, November 1998
|
||
|
||
Cilj ovog dokumenta je da opise kako da podesite Linux i razne
|
||
aplikacije za Linux prema standardima srpskog jezika. Tu spadaju: ras
|
||
pored slova na tastaturi, fontovi, velicina papira i drugo. Nadamo se
|
||
da ce ovaj dokument koristiti i drugi korisnici Linuksa kojima je
|
||
blizak srpski jezik.
|
||
______________________________________________________________________
|
||
|
||
Table of Contents
|
||
|
||
|
||
1. Uvod
|
||
|
||
2. Prikazivanje nasih slova na ekranu
|
||
|
||
2.1 Skup znakova "ISO-8859-2"
|
||
2.2 Konzolni rezim rada
|
||
2.3 X-Windows graficko okruzenje
|
||
|
||
3. Podesavanje tastature
|
||
|
||
3.1 Konzolni rezim rada
|
||
3.2 X-Windows graficko okruzenje
|
||
|
||
4. Prilagodjavanje nekih aplikacija nasim slovima
|
||
|
||
4.1 Shell-ovi
|
||
4.2 Ostali programi
|
||
|
||
5. Razna podesavanja
|
||
|
||
5.1 Vremenska zona
|
||
5.2 Format papira A4
|
||
5.3 Format tekstualnih datoteka za druge operativne sisteme
|
||
|
||
6. Podesavanje stampanja
|
||
|
||
6.1 Stampaci koji podrzavaju ISO-8859-2 kodnu stranicu
|
||
6.2 Stampaci koji podrzavaju neki drugi 8-bitni kodni raspored
|
||
6.3 PostScript stampaci
|
||
|
||
7. Podrska za lokalna podesavanja u libc 5.4.x i navise
|
||
|
||
8. Korisni saveti za programiranje sa X11
|
||
|
||
9. Vazne reference i FTP sajtovi
|
||
|
||
9.1 Ostale reference od znacaja
|
||
9.2 Linux u Jugoslaviji
|
||
9.3 FTP sajtovi
|
||
9.4 USENET diskusione liste
|
||
|
||
10. Epilog
|
||
|
||
10.1 Posveta
|
||
10.2 Logicno pitanje... i logican odgovor
|
||
10.3 Zahvalnice
|
||
10.4 Izjava o odricanju od odgovornosti
|
||
10.5 Autorska prava
|
||
10.6 A note to English readers
|
||
|
||
|
||
|
||
______________________________________________________________________
|
||
|
||
1. Uvod
|
||
|
||
Gotovo svi korisnici bilo kog operativnog sistema van granica
|
||
Sjedinjenih Americkih Drzava imaju dva problema. Prvi je u nacinu
|
||
saopstavanja kompjuteru da imate tastaturu koja sadrzi i druge znake
|
||
osim americkih. Drugi problem je - kako podesiti kompjuter da prikaze
|
||
specijalne znake iz abecede (ili azbuke) jezika kojim govorite. Da
|
||
stvari budu jos gore, neke aplikacije ce vas smatrati izuzetkom ako
|
||
niste Amerikanac i zahtevace specijalne opcije ili podesavanja
|
||
"environment" promenljivih.
|
||
|
||
Pod Linuxom mozete da promenite nacin na koji vas kompjuter
|
||
interpretira ono sto otkucate na tastaturi. To radite komandom
|
||
loadkeys i xmodmap. Komanda loadkeys ce modifikovati tastaturu u
|
||
konzolnom nacinu rada, dok ce xmodmap uraditi sve sto je potrebno kada
|
||
se nalazite u X11 grafickom okruzenju.
|
||
|
||
Da biste prikazali nasa slova treba da saopstite aplikacijama da
|
||
koristite ISO-8859-2 (takodje poznat i kao Latin-2) skup znakova. Ovo
|
||
nije uvek potrebno, ali nekoliko kljucnih aplikacija zahteva posebnu
|
||
paznju.
|
||
|
||
Ovaj HOWTO je pisan sa ciljem da korisnicima koji razumeju srpski
|
||
jezik objasni kako da izvedu potrebna podesavanja. Ako budete imali
|
||
problema i posle citanja ovog dokumenta, mozete da procitate German
|
||
HOWTO, Linux Keyboard and Console HOWTO ili ISO 8859-1 National
|
||
Character Set HOWTO. Mnogi saveti u ovom tekstu preuzeti su od tamo.
|
||
Takodje pogledajte odeljak ``Vazne reference i FTP sajtovi'' za
|
||
linkove ka tim dokumentima. Mozete poslati i email na moju elektronsku
|
||
adresu, a ja cu pokusati da vam odgovorim kad mi vreme dozvoli.
|
||
|
||
Najveci problem je da su poruke o greskama, meniji i dokumentacija
|
||
gotovo svih aplikacija na engleskom jeziku. Postoji GNU projekt kome
|
||
je cilj pokusaj resavanja ovog problema. Da biste videli o cemu se
|
||
radi, preuzmite datoteku ABOUT-NLS ili paket gettext-0.10.tar.gz (ili
|
||
bilo koju noviju verziju) sa vama najblizeg FTP sajta koji ima kopiju
|
||
prep.ai.mit.edu. Dokumentacija u paketu gettext opisuje kako da
|
||
koristite prevode u vasim programima.
|
||
|
||
|
||
2. Prikazivanje nasih slova na ekranu
|
||
|
||
2.1. Skup znakova "ISO-8859-2"
|
||
|
||
ISO-8859-2 ili "Latin-2" je clan porodice osmobitnih kodnih rasporeda
|
||
ISO 8859. Taj skup kodnih rasporeda pokriva alfabete kojima se pise u
|
||
Evropi, Severnoj i Juznoj Americi, Africi i nekim zemljama Azije. Skup
|
||
kodnih rasporeda je napravilo evropsko udruzenje proizodjaca racunara
|
||
(European Computer Manufacturer's Association, ECMA), a potvrdio ga je
|
||
kao medjunarodni standard organizacija za standardizaciju ISO sa
|
||
sedistem u Zenevi.
|
||
|
||
Kodni raspored "Latin 2" koristi sve potrebne znake koji se koriste za
|
||
pisanje na albanskom, ceskom, engleskom, finskom, hrvatskom, irskom,
|
||
madjarskom, nemackom, poljskom, rumunskom, slovackom, slovenackom,
|
||
srpskom (latinica) i luzickosrpskom jeziku.
|
||
|
||
Neki proizvodjaci racunara ili operativnih sistema, kao sto su IBM,
|
||
Apple i Microsoft, upotrebljavaju svoje kodne rasporede za slova u
|
||
gorepomenutim jezicima. Ti kodni rasporedi su po pravilu nepodudarni
|
||
kako medjusobno, tako i sa ISO standardom.
|
||
|
||
|
||
|
||
2.2. Konzolni rezim rada
|
||
|
||
Skup znakova za konzolni rezim rada mozete naci u paketu kbd koji je
|
||
napisao Andrijes Bouver [Andries Bouwer] sa univerziteta u Ajndhovenu
|
||
[Eindhoven], Holandija. U Slackware distribuciji pomenuti paket naci
|
||
cete kao deo veceg paketa keytbls. Mozete ga instalirati (ako vec to
|
||
niste ucinili) kao i ostale pakete, naredbom pkgtool ili installpkg.
|
||
Kada je rec o distribuciji RedHat, na raspolaganju vam je RPM paket
|
||
kbd-x.xx-x. Instalira se na poznati nacin, komandom rpm -Uvv kbd-x.xx-
|
||
x (opciju vv navodite ako zelite da vidite sta se desava, sto bih vam
|
||
toplo preporucio).
|
||
|
||
Po instalaciji paketa, potreban skup znakova za prikaz nasih slova
|
||
dobijate komandom setfont na sledeci nacin:
|
||
|
||
|
||
|
||
setfont lat2-16
|
||
|
||
|
||
|
||
Vise o paketu kbd naci cete u poglavlju 3, ``Podesavanje tastature''.
|
||
|
||
2.3. X-Windows graficko okruzenje
|
||
|
||
Najkraci postupak za dobijanje nasih slova na ekranu pod X-Windowsima
|
||
bio bi:
|
||
|
||
|
||
1. Preuzmite fontove sa slovenackog FTP sajta
|
||
|
||
|
||
<ftp://ftp.arnes.si/software/unix/Latin-2-fonts/>
|
||
|
||
|
||
2. Prijavite se na sistem kao root.
|
||
|
||
|
||
|
||
3. Kreirajte odgovarajuce poddirektorijume u direktorijumu
|
||
|
||
/usr/X11R6/lib/X11/fonts. Na primer:
|
||
|
||
/usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/100dpi
|
||
/usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/75dpi
|
||
|
||
|
||
|
||
Raspakujte fontove ( tar -xvf ...) u odgovarajuce poddirektorijume.
|
||
|
||
|
||
|
||
4. X server zahteva fontove u odgovarajucem, prevedenom formatu.
|
||
Pribavljene fontove prevedite komandom bdftopcf, koja je deo paketa
|
||
XFree86-X.X.X-XX (RedHat):
|
||
|
||
|
||
|
||
for FILE in *.bdf
|
||
do
|
||
bdftopcf $FILE -o `basename $FILE .bdf`.pcf
|
||
done
|
||
|
||
|
||
|
||
5. Kompresujte tako dobijene fontove komandom gzip:
|
||
|
||
gzip *.pcf
|
||
|
||
|
||
6. U svakom poddirektorijumu X server ocekuje datoteku fonts.dir koja
|
||
preslikava imena datoteka sa fontovima u kanonicka imena fontova (X
|
||
Logical Font Description, XLFD). Datoteku kreirajte sa
|
||
|
||
mkfontdir
|
||
|
||
|
||
|
||
koju morate ponoviti u svakom poddirektorijumu direktorijuma
|
||
ISO-8859-2.
|
||
|
||
|
||
|
||
7. Ostaje vam jos samo da X server "date do znanja" da ste instalirali
|
||
nove fontove. To cinite nizom komandi xset:
|
||
|
||
|
||
xset +fp /usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/75dpi/
|
||
xset +fp /usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/100dpi/
|
||
xset fp rehash
|
||
|
||
|
||
|
||
Ako je sve islo kao sto treba, naredba
|
||
|
||
xlsfonts -fn "*-iso8859-2"
|
||
|
||
|
||
|
||
mora prikazati nazive novih fontova.
|
||
|
||
|
||
|
||
8. Komanda xset vazi samo dok ne izadjete iz X Windows-a. Da biste
|
||
promene u putu za pretrazivanje fontova ucinili trajnim, morate da
|
||
promenite konfiguracionu datoteku XFree86 servera. Ona se nalazi u
|
||
|
||
|
||
/usr/X11/lib/X11/Xconfig (Slackware) ili
|
||
/etc/X11/XF86Config (RedHat)
|
||
|
||
|
||
|
||
Potrazite u njoj redove koji pocinju sa FontPath i dodajte:
|
||
|
||
|
||
|
||
FontPath "/usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/75dpi"
|
||
FontPath "/usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/100dpi"
|
||
|
||
|
||
|
||
Navodnici oko puta do direktorijuma se moraju otkucati.
|
||
|
||
To bi bilo sve. Od sada X-Windows ima "infrastrukturu" za prikazivanje
|
||
nasih slova.
|
||
|
||
3. Podesavanje tastature
|
||
|
||
|
||
3.1. Konzolni rezim rada
|
||
|
||
skup znakova za konzolni rezim rada i tabele za preslikavanje
|
||
tastature mozete naci u paketu kbd Andriesa Brouwera sa univerziteta u
|
||
Ajndhovenu, Holandija. Autor paketa je takodje napisao i Keyboard
|
||
HOWTO (u pripremi na srpskom jeziku), gde mozete dobiti dodatna
|
||
obavestenja o ovoj temi. U Slackware distribuciji mozete naci pomenuti
|
||
paket pod imenom keytbls, dok je kod RedHat distribucije u pitanju
|
||
kbd-X.XX-X.i386.rpm. Paketi se instaliraju komandama pkgtool ili rpm,
|
||
respektivno.
|
||
|
||
Paket kbd sadrzi raspored za srpsku tastaturu, po ugledu na postojece
|
||
pisace masine kod nas. Ovaj paket ce raditi ako prethodno pripremite i
|
||
odgovarajuce fontove po ISO-8859-2 kodnom rasporedu. Ukoliko koristite
|
||
neki drugi kodni raspored na dirkama tastature, pogledajte datoteke u
|
||
/usr/lib/kbd/keytables direktorijumu (RedHat) ili /usr/lib/kbd
|
||
direktorijumu (Slackware) i napravite ono sto vam je potrebno.
|
||
|
||
Ceo postupak izbora ekranskg fonta i rasporeda na tastaturi sastoji se
|
||
u sledecem:
|
||
|
||
|
||
# Biramo font za ekran visine 16 piksela
|
||
setfont lat2-16 ( ili iso02.f16, ako nemate prvi fajl)
|
||
# Srpska latinicna tastatura
|
||
loadkeys sr
|
||
# Aktivacija tastature
|
||
echo -e -n "\\033(K" > /dev/console
|
||
|
||
|
||
|
||
Gornje redove mozete dodati u datoteku /etc/rc.d/rc.local, kako bi se
|
||
izvrsili prilikom svakog pokretanja Linuxa.
|
||
|
||
|
||
3.2. X-Windows graficko okruzenje
|
||
|
||
U X-Windows grafickom okruzenju tastaturu podesavamo za nasa slova
|
||
komandom xmodmap. Datoteku sa rasporedom tastera koji se koristi na
|
||
pisacim masinama za srpski jezik mozete naci na
|
||
|
||
<ftp://www.linux.org.yu/sr/utils/Xmodmap.sr.pc102>
|
||
|
||
|
||
Upotreba je jednostavna:
|
||
|
||
xmodmap Xmodmap.sl.pc102
|
||
|
||
|
||
Ako hocete da promenu ucinite trajnom, prekopirajte datoteku u
|
||
~/.Xmodmap (samo za vas nalog na Linuxu) ili u /etc/X11/xinit/Xmodmap
|
||
(raspored tastera ce vaziti za sve korisnike). Ova promena ce se
|
||
aktivirati od momenta novog pokretanja X-Windowsa.
|
||
|
||
|
||
4. Prilagodjavanje nekih aplikacija nasim slovima
|
||
|
||
Prilagodjavanja tastature i ekrana, na zalost, najcesce nisu dovoljna
|
||
da bi pojedini programi korektno postupali sa nasim slovima. Zato su
|
||
potrebna dodatna podesavanja. Da bi neki od vaznih programa umeli da
|
||
prepoznaju nasa slova, potrebno je uraditi sledece:
|
||
|
||
|
||
4.1. Shell-ovi
|
||
|
||
|
||
bash:
|
||
Bourne shell (i Bourne-Again-Shell) ce ispravno razumeti srpska
|
||
podesavanja ako u datoteku ~/.inputrc ubacite sledece redove:
|
||
|
||
|
||
set meta-flag on
|
||
set convert-meta off
|
||
set output-meta on
|
||
|
||
|
||
|
||
Mozda ne bi bilo lose da ove redove dodate u /etc/skel, jer se tamo
|
||
nalaze datoteke koje se kopiraju u $HOME direktorijum svakog novog
|
||
korisnika.
|
||
|
||
|
||
(t)csh:
|
||
Unos nasih znakova moguc je ako dodamo sledece redove u ~/.cshrc
|
||
ili (samo za vas) ili /etc/csh.cshrc (za sve korisnike):
|
||
|
||
|
||
stty pass8
|
||
setenv LC_CTYPE iso_8859_2
|
||
setenv LANG C
|
||
|
||
|
||
|
||
4.2. Ostali programi
|
||
|
||
|
||
elm:
|
||
U datoteku ~/.elm/elmrc dodajte sledece:
|
||
|
||
|
||
charset = iso-8859-2
|
||
displaycharset = iso-8859-2
|
||
textencoding = 8bit
|
||
|
||
|
||
|
||
Medjutim, nije garantovano da ce ovo raditi u svim verzijama elm-a.
|
||
|
||
|
||
|
||
emacs:
|
||
Dodajte sledece redove u vasu ~/.emacs datoteku ili u sistemsku
|
||
inicijaliza- cionu datoteku (verovatno /usr/lib/emacs/site-
|
||
lisp/default.el ili /usr/share/emacs/site-lisp/default.el):
|
||
|
||
|
||
(standard-display-european t)
|
||
(require 'iso-syntax)
|
||
(set-input-mode (car (current-input-mode))
|
||
(nth 1 (current-input-mode))
|
||
0)
|
||
|
||
|
||
|
||
groff:
|
||
Komandu navedite kao
|
||
|
||
groff -Tlatin2 <vasa_groff_datoteka>
|
||
|
||
|
||
Nemojte zaboraviti da ovo izmenite u /etc/man.config da biste
|
||
dobili nasa slova u man stranicama, kada one jednog dana budu na
|
||
raspolaganju na srpskom jeziku. Takodje, nemojte uklanjati -mandoc
|
||
prekidac.
|
||
|
||
|
||
|
||
joe:
|
||
Kucajte komandu kao
|
||
|
||
joe -asis
|
||
|
||
|
||
ili dodajte sledece u vasu ~/.joerc datoteku:
|
||
|
||
-asis
|
||
|
||
|
||
Crtica (-) MORA biti u prvoj koloni datoteke.
|
||
|
||
|
||
|
||
kermit:
|
||
Ovo je najbolje sto mozete dobiti, ali nije bas sasvim
|
||
zadovoljavajuce. Stavite sledece u vasu ~/.kermrc datoteku:
|
||
|
||
|
||
set terminal bytesize 8
|
||
set command bytesize 8
|
||
set file bytesize 8
|
||
set file character-set latin2-iso
|
||
set transfer character-set latin2-iso
|
||
set terminal character-set latin2-iso
|
||
|
||
|
||
|
||
less:
|
||
Postavite sledecu promenljivu:
|
||
|
||
LESSCHARSET=latin1
|
||
|
||
|
||
ls:
|
||
Kucajte komandu kao
|
||
|
||
ls -N
|
||
|
||
|
||
ili, ako to ne radi, kao
|
||
|
||
ls --8bit
|
||
|
||
|
||
|
||
man:
|
||
Vidite deo o groff komandi.
|
||
|
||
|
||
|
||
metamail:
|
||
Postavite sledecu promenljivu:
|
||
|
||
MM_CHARSET-ISO-8859-2
|
||
|
||
|
||
|
||
nn:
|
||
Stavite sledece u ~/.nn/init datoteku:
|
||
|
||
set data-bits 8
|
||
|
||
|
||
|
||
pine:
|
||
Stavite sledecu definiciju u ~/.pinerc datoteku:
|
||
|
||
character-set=ISO-8859-2
|
||
|
||
|
||
Ovo mozete uraditi i iz "Setup"-a, opcija "Config".
|
||
|
||
|
||
|
||
rlogin:
|
||
Navedite komandu kao
|
||
|
||
|
||
rlogin -8 neki.sajt.yu
|
||
|
||
|
||
|
||
telnet:
|
||
Stavite po jednu liniju u vasu ~/.telnetrc datoteku za svaki
|
||
host kome zelite da pristupite koristeci telnet:
|
||
|
||
|
||
<ime hosta> set outbinary true
|
||
|
||
|
||
Na primer:
|
||
|
||
|
||
|
||
moje.malo.mesto.yu set outbinary true
|
||
moj.ISP.yu set outbinary true
|
||
|
||
|
||
|
||
tin:
|
||
Stavite sledece definicije u vasu ~/.tin/headers datoteku:
|
||
|
||
|
||
Mime-Version: 1.0
|
||
Content-Type: text/plain; charset=iso-8859-2
|
||
Content-Transfer-Encoding: 8bit
|
||
|
||
|
||
|
||
Sada mozete da saljete poruke u diskusione grupe koristeci nasa
|
||
slova.
|
||
|
||
|
||
5. Razna podesavanja
|
||
|
||
5.1. Vremenska zona
|
||
|
||
Jugoslavija se nalazi u centralno-evropskoj vremenskoj zoni (CET ili
|
||
MET) koja tokom zime odgovara grinickom vremenu uvecanom za 1 sat
|
||
(GMT+1). Vremensku zonu na Linux sistemu mozete postaviti pravljenjem
|
||
simbolicke veze:
|
||
|
||
ln -sf /usr/lib/zoneinfo/MET /etc/localtime
|
||
|
||
|
||
ili
|
||
|
||
ln -sf /usr/lib/zoneinfo/Europe/Belgrade /etc/localtime
|
||
|
||
|
||
Ovim, takodje, prelazite na letnje racunanje vremena (GMT+2).
|
||
|
||
Sistemsko vreme mozete da uskladite sa CMOS casovnikom zadavanjem
|
||
komande clock dok ste prijavljeni kao root korisnik. Ako je vas CMOS
|
||
casovnik podesen na GMT vreme (poznato i kao UTC vreme - standard svih
|
||
pravih UNIX sistema), onda mozete koristiti
|
||
|
||
clock -u -s
|
||
|
||
|
||
U suprotnom, za uskladjivanje lokalnog vremena koristite
|
||
|
||
clock -s
|
||
|
||
|
||
5.2. Format papira A4
|
||
|
||
|
||
ˇ dvips: Promenite datoteku /usr/lib/texmf/dvips/config.ps ili
|
||
~/.dvips.
|
||
|
||
|
||
ˇ ghostscript: Dodajte opciju -sPAPERSIZE=a4 u komandnoj liniji kojom
|
||
pozivate program.
|
||
|
||
|
||
ˇ ghostview: Dodajte sledecu liniju u ~/.Xresources:
|
||
|
||
Ghostview.pageMedia: A4
|
||
|
||
|
||
|
||
ˇ xdvi: Dodajte sledecu liniju u ~/.Xresources:
|
||
|
||
XDvi.paper: A4
|
||
|
||
|
||
5.3. Format tekstualnih datoteka za druge operativne sisteme
|
||
|
||
Koristeci paket recode mozete prevesti datoteke koje sadrze tekst u
|
||
ISO-8859-2 rasporedu u neki drugi raspored, na primer Microsoft
|
||
CP-1250, IBM Codepage 852 ili neki treci. Upotreba je jednostavna:
|
||
|
||
recode cp852:latin2 <ime_datoteke>
|
||
|
||
|
||
Paket je dostupan kao recode-3.4.tar.gz (ili noviji) na svim sajtovima
|
||
koji drze kopiju sajta prep.ai.mit.edu.
|
||
|
||
|
||
6. Podesavanje stampanja
|
||
|
||
Kod stampanja mozete naici na razne situacije:
|
||
|
||
ˇ Stampac neposredno podrzava ISO Latin 2 raspored (idealno!)
|
||
|
||
ˇ Stampac podrzava jedan od ostalih 8-bitnih rasporeda sa nasim
|
||
slovima (na pr. kodni raspored 852), ali i 7-bitni raspored JUS
|
||
I.B1.002 (bolje)
|
||
|
||
ˇ Stampac razume PostScript (dobro)
|
||
|
||
ˇ Stampac ne razume nista drugo osim ASCII znakova (lose!)
|
||
|
||
|
||
6.1. Stampaci koji podrzavaju ISO-8859-2 kodnu stranicu
|
||
|
||
Neki od novijih stampaca neposredno podrzavaju ISO-8859-2 kodni
|
||
raspored. Medju njima su:
|
||
|
||
ˇ Hewlett-Packard LaserJet 4 Plus i 4M Plus
|
||
|
||
ˇ Hewlett-Packard LaserJet 5L
|
||
|
||
ˇ Epson FX-2170
|
||
|
||
ˇ Epson LQ-870
|
||
|
||
ˇ Fujitsu DL700
|
||
|
||
ˇ Fujitsu DL1150/1250
|
||
|
||
ˇ Fujitsu DL3700/3800
|
||
|
||
ˇ Fujitsu DL6400/6600
|
||
|
||
Sve sto treba da uradite je da stampacu naredite da koristi
|
||
odgovarajucu kodnu stranicu. Komandna sekvenca za stampace Hewlett-
|
||
Packard je:
|
||
|
||
\033(@N\033(s0p12h0s0b4099T
|
||
|
||
gde je \033 oktalni kod znaka Escape.
|
||
|
||
Jedan od nacina da pomocu datoteke /etc/printcap prilagodimo stampac
|
||
da stampa po tom rasporedu opisan je u sledecem odeljku.
|
||
|
||
|
||
6.2. Stampaci koji podrzavaju neki drugi 8-bitni kodni raspored
|
||
|
||
Ako stampac podrzava neki drugi kodni raspored s nasim slovima, ipak
|
||
mozemo pomocu njega stampati tekstove po ISO-8859-2 rasporedu, ako
|
||
datoteku /etc/printcap prilagodimo na odgovarajuci nacin.
|
||
|
||
Postupak cemo objasniti na primeru stampaca marke Epson, koji ima
|
||
znake po YUSCII rasporedu na mesto svedske abecede.
|
||
|
||
|
||
lp|ascii|epson|Epson LQ-850:\
|
||
:lp=/dev/lp1:\
|
||
:sd=/usr/spool/lpd/epson:\
|
||
:lf=/usr/spool/lpd/ERRORLOG:\
|
||
:mx#0:\
|
||
:sh:
|
||
jus|Epson LQ-850 sa znakovima JUS I.B1.002:\
|
||
:lp=/dev/null:\
|
||
:sd=/usr/spool/lpd/jus:\
|
||
:if=/usr/spool/lpd/jus_filter:\
|
||
:lf=/usr/spool/lpd/ERRORLOG:\
|
||
:mx#0:\
|
||
:sh
|
||
latin2|text|Epson LQ-850 sa znakovima po ISO Latin 2:\
|
||
:lp=/dev/null:\
|
||
:sd=/usr/spool/lpd/latin2:\
|
||
:if=/usr/spool/lpd/latin2_filter:\
|
||
:lf=/usr/spool/lpd/ERRORLOG:\
|
||
:mx#0:\
|
||
:sh:
|
||
|
||
|
||
|
||
U pitanju su tri reda za stampanje. Prva je americki (ASCII) izbor
|
||
znakova. Drugi koristi /var/spool/lpd/jus_epson:
|
||
|
||
|
||
#!/bin/sh
|
||
/usr/spool/lpd/jus_epson | lpr -Pascii
|
||
|
||
|
||
|
||
Potrebno je da datoteku filtrirate kroz filter
|
||
/var/spool/lpd/jus_epson i da je postavite u prvi red za stampanje.
|
||
Filter jus_epson ne radi nista drugo osim sto bira svedski kodni ras
|
||
pored, prepise datoteku sa ulaza na izlaz i na kraju opet bira amer
|
||
icki raspored. To je jedini deo programa koji zavisi od vrste stam
|
||
paca:
|
||
|
||
|
||
|
||
#!/bin/sh
|
||
# Stampanje dokumenta kodiranih po JUS I.B1.002 na stampac Epson LQ
|
||
#
|
||
# Biramo srpski (svedski) raspored
|
||
/bin/echo "\033R\005\c"
|
||
# Ispisujemo dokument
|
||
cat
|
||
# Biramo ASCII raspored
|
||
/bin/echo "\033R\000\c"
|
||
|
||
|
||
|
||
Treci red (queue) je modifikacija drugog. Najpre se dokument pretvara
|
||
iz Latin 2 u JUS kodni raspored, zatim se koristi prethodno opisani
|
||
filter da doda na pocetku i na kraju potrebne kodove za stampac, i na
|
||
kraju se datoteka salje u prvi red za stampanje.
|
||
|
||
|
||
#!/bin/sh
|
||
/usr/local/bin/recode --force latin2:yu | \
|
||
/usr/spool/lpd/jus_epson | lpr -Pascii
|
||
|
||
|
||
|
||
Ovde pretpostavljamo da posedujemo program recode u /usr/local/bin
|
||
direktorijumu.
|
||
|
||
U ovu svrhu morate u direktorijumu /usr/spool/lpd (ili /var/spool/lpd)
|
||
kreirati poddirektorijume /usr/spool/lpd/epson, /usr/spool/lpd/jus i
|
||
/usr/spool/lpd/latin2.
|
||
|
||
Stampanje bi trebalo da ide lako:
|
||
|
||
1. Bez eksplicitne izbora reda, ili sa izborima -Pepson ili -Pascii,
|
||
datoteka se stampa kao ASCII:
|
||
|
||
lpr <datoteka>
|
||
|
||
|
||
|
||
2. Izborom reda -Pjus datoteka se stampa kao dokument po JUS I.B1.002
|
||
rasporedu:
|
||
|
||
lpr -Pjus <datoteka>
|
||
|
||
|
||
|
||
3. Izborom reda -Platin2 ili -Ptext datoteka se stampa po ISO-8859-2
|
||
rasporedu:
|
||
|
||
lpr -Platin2 <datoteka>
|
||
|
||
|
||
|
||
6.3. PostScript stampaci
|
||
|
||
Datoteku mozete lako odstampati ako koristite jedan od filtera za
|
||
PostScript stampace koji podrzavaju ISO-8859-2 raspored. Takvi
|
||
programi su, na primer, a2ps i GNU enscript. Poslednji podrzava
|
||
ISO-8859-2 raspored, dok je podrska za prvi program u izradi.
|
||
|
||
Enscript za Red Hat distribucije mozete naci na
|
||
<http://rufus.w3.org/linux/RPM> "skladistu" RPM paketa.
|
||
|
||
GNU enscript
|
||
Ako niste instalirali GNU enscript, mozete to da ucinite po
|
||
uputstvima koja prate program. Osim njega, potreban vam je i
|
||
neki font u Type 1 obliku koji sadrzi nasa slova. Dobar izbor bi
|
||
bio IBM Courier, koji se distribuira uz X Windows sisteme ili sa
|
||
programom ghostscript. Ako font postoji, ali ne znate tacno gde
|
||
se nalazi, mozete ga pronaci komandom
|
||
|
||
find / -name cour.pf[ab]
|
||
|
||
|
||
U licnu (~/.enscriptrc) ili sistemsku konfiguracionu datoteku
|
||
(/usr/local/etc/enscript.cfg ili /usr/loca/etc/enscriptsite.cfg)
|
||
dodajte put do datoteke sa fontovima. Osim toga, GNU enscript
|
||
zahteva u svakom direktorijumu sa fontovima datoteku font.map, koja
|
||
sadrzi preslikavanje izmedju fontova i datoteka u kojima se fontovi
|
||
nalaze - slicno kao fonts.dir. Datoteku font.map mozete da
|
||
kreirate naredbom mkafmmap.
|
||
|
||
Primer konfiguracione datoteke enscriptsite.cfg:
|
||
|
||
|
||
...
|
||
# Gde su PostScript fontovi?
|
||
AFMPath: /usr/lib/X11/fonts/Type1:/usr/local/lib/ghostscript/fonts
|
||
...
|
||
# Podrazumevani nacin kodiranja:
|
||
DefaultEncoding: latin2
|
||
...
|
||
# Podrazumevani format papira:
|
||
DefaultMedia: A4
|
||
...
|
||
# lpd bira red za stampanje prekidacem -P...
|
||
QueueParam: -P
|
||
...
|
||
# Za stampanje koristimo naredbu lpr, a ne lp
|
||
Spooler: lp
|
||
|
||
|
||
|
||
Posto ste sve namestili, jednostavno posaljite datoteku na stam
|
||
panje komandom
|
||
|
||
enscript <datoteka>
|
||
|
||
|
||
7. Podrska za lokalna podesavanja u libc 5.4.x i navise
|
||
|
||
Podrska lokalnim podesavanjima je poboljsana u libc 5.4.x i navise.
|
||
Mozete izbeci mnoga pojedinacna podesavanja programa opisana u
|
||
poglavlju 4, ``Prilagodjavanje nekih aplikacija nasim slovima'' ako je
|
||
vas sistem pripremljen za lokalnu podrsku. Debian distribucija
|
||
podrzava lokalna podesavanja ako instalirate paket wg15-locale.
|
||
Procitajte Locales mini-HOWTO ako zelite da podesite lokalnu podrsku
|
||
na ne-Debian sistemima sa libc 5.4.x. RedHat distribucija takodje
|
||
podrzava lokalna podesavanja od verzije 5.0 navise ako instalirate
|
||
paket glibc-X.X.X-XX-i386.rpm. Sistemi sa GNU libc 2 (libc 6.x)
|
||
takodje podrzavaju lokalna podesavanja.
|
||
|
||
Ako vasa Linux distribucija ne podrzava srpska latinicna lokalna
|
||
podesavanja, posluzite se sledecim trikovima:
|
||
|
||
|
||
1. Najpre proverite da li vas sistem podrzava slovenacka ili hrvatska
|
||
lokalna podesavanja. Ako je to tacno, predjite na korak 3.
|
||
2. Nadjite na Internetu tekstualnu datoteku sl_SI ili hr_HR u kojoj su
|
||
opisana odgovarajuca podesavanja za hrvatski, odnosno slovenacki
|
||
jezik.
|
||
|
||
|
||
|
||
3. Prijavite se na sistem kao root.
|
||
|
||
|
||
|
||
4. Predjite u direktorijum /usr/share/i18n/locales ako koristite
|
||
RedHat distribuciju, ili odgovarajuci direktorijum na Slackware,
|
||
Debian ili Caldera distribuciji.
|
||
|
||
|
||
|
||
5. % cp sl_SI (ili hr_HR) /usr/share/i18n/locales/sr_YU
|
||
|
||
|
||
|
||
6. % cd /usr/share/i18n/locales
|
||
|
||
|
||
|
||
7. Koristeci vas omiljeni editor, promenite sledece linije u datoteci
|
||
sr_YU (navedeni brojevi ne moraju nuzno biti tacni, vec su dati
|
||
radi lakse orijentacije u datoteci):
|
||
|
||
|
||
4: % Serbian Language Locale for Yugoslavia
|
||
6: % Address:
|
||
7: %
|
||
8: % Contact:
|
||
9: % Email:
|
||
10: % Tel:
|
||
12: % Language: sr
|
||
13: % Territory: YU
|
||
2117: yesexpr "<<(><d><D><y><Y><)/>><*><.>"
|
||
2118: noexpr "<<(><n><N><)/>><*><.>"
|
||
2122: int_curr_symbol "<Y><U><N><SP>"
|
||
2123: currency_symbol "<d><i><n>"
|
||
2148: "<u><t><o>";"<s><r><e>";/
|
||
2161: "<j><u><l>";"<a><v><g>";/
|
||
2171: "<a><v><g><u><s><t>";/
|
||
2177: d_fmt "<%><d><-><%><m><-><%><Y><.>"
|
||
|
||
|
||
|
||
8. Izvrsite komandu
|
||
|
||
localedef -c -i sr_YU -f ISO-8859-2 sr_YU
|
||
|
||
|
||
Ako sve protekne u redu, trebalo bi da imate srpsku latinicnu lokalnu
|
||
podrsku. Da biste je aktivirali, trebalo bi da podesite promenljivu iz
|
||
okruzenja:
|
||
|
||
LC_ALL=sr_YU
|
||
|
||
Takodje, mozete pokusati sa sr_YU.ISO_8859_2 ako sr_YU ne radi. Da
|
||
biste proverili da li lokalna podrska radi, otkucajte
|
||
|
||
date
|
||
|
||
|
||
Trebalo bi da dobijete datum sa nasim skracenicama imena dana u
|
||
nedelji i meseca.
|
||
|
||
|
||
Pomenute promenljive postavljaju sve kategorije lokalne podrske.
|
||
Mozete postaviti pojedinacnu kategoriju koristeci ime kategorije kao
|
||
promenljivu. Lokalne kategorije su:
|
||
|
||
|
||
Lokalna kategorija Primena
|
||
------------------ -------
|
||
LC_COLLATE Redosled sortiranja slova u stringu.
|
||
LC_CTYPE Klasifikacija i pretvaranje znakova.
|
||
LC_MESSAGES Prevod odgovora "da" i "ne".
|
||
LC_MONETARY Novcani format.
|
||
LC_NUMERIC Format ne-monetarnih numerickih vrednosti.
|
||
LC_TIME Format datuma i vremena.
|
||
LC_ALL Postavlja sve gorenavedene kategorije (i ima
|
||
prvenstvo u odnosu na sve).
|
||
LANG Postavlja sve kategorije, ali moze da bude
|
||
nadjacana bilo kojom pojedinacnom lokalnom
|
||
kategorijom.
|
||
|
||
|
||
|
||
Neki programi, kao sto su bash ili GNU emacs ipak zahtevaju posebna
|
||
podesavanja, kao sto je opisano u poglavlju 4, ``Prilagodjavanje nekih
|
||
aplikacija nasim slovima'', ali vecina bi trebalo da radi bez dodatnog
|
||
"nadzora". Programi kao sto su nvi koji ranije nisu radili sa 8-bitnim
|
||
znacima sada bi trebalo da rade.
|
||
|
||
Lokalna podrska bi trebalo da postane prisutnija sa pojavom distribu
|
||
cija koje su zasnovane na GNU libc 2 biblioteci. Vodite racuna da,
|
||
mada Red Hat Linux 5.0 sadrzi GNU libc 2, lokalna podrska ne radi. Da
|
||
biste je aktivirali, treba da izvrsite sledeci skript (zanemarite upo
|
||
zorenja):
|
||
|
||
|
||
|
||
#!/bin/sh
|
||
localedef -c -i en_DK -f ISO-8859-1 en_DK
|
||
localedef -c -i sv_SE -f ISO-8859-1 sv_SE
|
||
localedef -c -i fi_FI -f ISO-8859-1 fi_FI
|
||
localedef -c -i sv_FI -f ISO-8859-1 sv_FI
|
||
localedef -c -i ro_RO -f ISO-8859-1 ro_RO
|
||
localedef -c -i pt_PT -f ISO-8859-1 pt_PT
|
||
localedef -c -i no_NO -f ISO-8859-1 no_NO
|
||
localedef -c -i nl_NL -f ISO-8859-1 nl_NL
|
||
localedef -c -i fr_BE -f ISO-8859-1 fr_BE
|
||
localedef -c -i nl_BE -f ISO-8859-1 nl_BE
|
||
localedef -c -i da_DK -f ISO-8859-1 da_DK
|
||
localedef -c -i kl_GL -f ISO-8859-1 kl_GL
|
||
localedef -c -i it_IT -f ISO-8859-1 it_IT
|
||
localedef -c -i is_IS -f ISO-8859-1 is_IS
|
||
localedef -c -i fr_LU -f ISO-8859-1 fr_LU
|
||
localedef -c -i fr_FR -f ISO-8859-1 fr_FR
|
||
localedef -c -i de_DE -f ISO-8859-1 de_DE
|
||
localedef -c -i de_CH -f ISO-8859-1 de_CH
|
||
localedef -c -i fr_CH -f ISO-8859-1 fr_CH
|
||
localedef -c -i en_CA -f ISO-8859-1 en_CA
|
||
localedef -c -i fr_CA -f ISO-8859-1 fr_CA
|
||
localedef -c -i fo_FO -f ISO-8859-1 fo_FO
|
||
localedef -c -i et_EE -f ISO-8859-1 et_EE
|
||
localedef -c -i es_ES -f ISO-8859-1 es_ES
|
||
localedef -c -i en_US -f ISO-8859-1 en_US
|
||
localedef -c -i en_GB -f ISO-8859-1 en_GB
|
||
localedef -c -i en_IE -f ISO-8859-1 en_IE
|
||
localedef -c -i de_LU -f ISO-8859-1 de_LU
|
||
localedef -c -i de_BE -f ISO-8859-1 de_BE
|
||
localedef -c -i de_AT -f ISO-8859-1 de_AT
|
||
localedef -c -i sl_SI -f ISO-8859-2 sl_SI
|
||
localedef -c -i ru_RU -f ISO-8859-5 ru_RU
|
||
localedef -c -i pl_PL -f ISO-8859-2 pl_PL
|
||
localedef -c -i lv_LV -f BALTIC lv_LV
|
||
localedef -c -i lt_LT -f BALTIC lt_LT
|
||
localedef -c -i iw_IL -f ISO-8859-8 iw_IL
|
||
localedef -c -i hu_HU -f ISO-8859-2 hu_HU
|
||
localedef -c -i hr_HR -f ISO-8859-2 hr_HR
|
||
localedef -c -i gr_GR -f ISO-8859-7 gr_GR
|
||
|
||
|
||
|
||
8. Korisni saveti za programiranje sa X11
|
||
|
||
Prikazivanje 8-bitnih znakova je vrlo lako. Koristite ih isto kao sto
|
||
biste koristili 7-bitni ASCII skup znakova. Medjutim, da bi aplikacija
|
||
prihvatila unos 8-bitnih znakova predstavlja totalno drugu pricu.
|
||
|
||
Ako koristite na pr. Xt okruzenje i Motif, treba da dodate samo jednu
|
||
liniju u vas program. Prvi poziv Xt biblioteci treba da bude procedura
|
||
XtSetLanguageProc. Na primer:
|
||
|
||
|
||
int main (int argc, char** argv)
|
||
{
|
||
...
|
||
XtSetLanguageProc (NULL, NULL, NULL);
|
||
top = XtAppInitialize ( ... );
|
||
...
|
||
}
|
||
|
||
|
||
|
||
Posle ovog vas program ce automatski da uzima u obzir LC_CTYPE
|
||
promenljivu i tumaci tastere prema Compose tabelama u
|
||
/usr/lib/X11/locale/ direktorijumu. Ovo bi trebalo da radi za gotovo
|
||
sve evropske jezike i u celini je prenosivo. Kako XFree86 visejezicna
|
||
podrska postaje bolja, tako ce vas program biti korisniji i na Bliskom
|
||
i Srednjem istoku.
|
||
|
||
Ovaj metod unosa podrzavaju Xt, Xlib i Motif v1.2 (i noviji). Prema
|
||
podacima kojima raspolazem, Xaw biblioteka ga samo delimicno podrzava.
|
||
Ako znate nesto vise u vezi sa ovim, voleo bih da mi napisete koji red
|
||
putem elektronske poste :) .
|
||
|
||
Ovo poglavlje je sastavljeno na osnovu obimnije diskusije u delu
|
||
Programming for internationalization Majkla Gsvinda [Michael
|
||
Gschwind]. Pogledajte poglavlje 9, ``Reference i FTP sajtovi'' za
|
||
pokazivac na ovaj dokument.
|
||
|
||
|
||
9. Vazne reference i FTP sajtovi
|
||
|
||
|
||
9.1. Ostale reference od znacaja
|
||
|
||
Ovaj dokument bi trebalo da je na raspolaganju na svim racunarima koji
|
||
drze kopiju sajta sunsite.unc.edu i tsx-11.mit.edu. Srpski sajt mozete
|
||
naci na adresi <http://www.linux.org.yu/sr/> .
|
||
|
||
German HOWTO (na nemackom) napisao Winfred Truemper. Mnogi nacionalni
|
||
HOWTO dokumenti (finski, poljski, slovenacki) su raspolozivi na
|
||
odgovarajucim jezicima.
|
||
|
||
Linux Keyboard and Console HOWTO napisao Andries Brouwer.
|
||
|
||
Locales mini-HOWTO napisao Peeter Joot.
|
||
|
||
Dokumenti ISO 8859-1 National Character Set FAQ i Programming for
|
||
Internationalization (i mnogo vise) koje je napisao Michael Gschwind
|
||
raspolozivi su na njegovoj prezentaciji
|
||
<http://www.visivie.tuwien.ac.at/mike/i18n.html>
|
||
|
||
|
||
9.2. Linux u Jugoslaviji
|
||
|
||
Harald T. Alvestrand iz Norveske vodi evidenciju o korisnicima Linuxa
|
||
po drzavama. Spisak srpskih (ili jugoslovenskih) korisnika je na
|
||
|
||
<http://domen.uninett.no:29659/bycountry/YU.html>
|
||
|
||
|
||
Ako niste medju njima, prijavite se - odmah!
|
||
|
||
<http://domen.uninett.no:29659/>
|
||
|
||
|
||
Od leta 1997. u Beogradu je organizovano Udruzenje korisnika Linuksa u
|
||
Jugoslaviji (LUGY - Linux Users Group of Yugoslavia). Udruzenje ima
|
||
svoju prezentaciju na
|
||
|
||
<http://www.linux.org.yu>
|
||
|
||
|
||
Jugoslovenska grupa LUGY ima, kao sto i dolikuje, svoju diskusionu
|
||
listu! Na nju se mozete prijaviti ako na adresu majordomo@beocity.com
|
||
posaljete poruku subscribe linux u telu poruke. U momentu dok ovo
|
||
citate, moguce je da je pretplata na diskusionu listu prebacena na
|
||
"pravo" mesto, tj. na majordomo@linux.org.yu, no, to ostavljam vama da
|
||
proverite.
|
||
|
||
|
||
9.3. FTP sajtovi
|
||
|
||
U vreme pisanja ovog dokumenta, autoru su bila poznata dva FTP sajta
|
||
posvecena Linuksu i srpskim podesavanjima:
|
||
|
||
<ftp://ftp.emi.yu/pub/Linux>
|
||
|
||
|
||
|
||
<http://www.linux.org.yu/sr/utils/>
|
||
|
||
|
||
|
||
9.4. USENET diskusione liste
|
||
|
||
Kada je o USENET-u rec, postoji diskusiona grupa yu.os.unix u kojoj
|
||
se, pored ostalog, raspravlja i o Linuksu. Jedan od news servera,
|
||
preko koga mozete da citate clanke, jeste i:
|
||
|
||
news.beotel.net
|
||
|
||
|
||
10. Epilog
|
||
|
||
|
||
10.1. Posveta
|
||
|
||
Ovaj dokument je posvecen uspomeni na Milenu Rogulj ("teta-Milenu"),
|
||
dragu prijateljicu koju mi je smrt prerano otela.
|
||
|
||
|
||
10.2. Logicno pitanje... i logican odgovor
|
||
|
||
Deo ovog dokumenta govori o namestanju nasih slova na Linuksu, ali
|
||
ovde ih nema. Kako to?
|
||
|
||
Pretpostavlja se da je ovaj dokument prvi u nizu dokumenata na srpskom
|
||
jeziku koga ce procitati novopeceni korisnik Linuksa. S obzirom da,
|
||
kao takav, ne raspolaze znanjem koje je potrebno da namesti nasa
|
||
slova, ovaj dokument ih ne koristi jer bi nas novopeceni korisnik
|
||
video samo "kuke i kvake".
|
||
|
||
|
||
10.3. Zahvalnice
|
||
|
||
Hvala:
|
||
|
||
ˇ Svim pretplatnicima srpske "linux" diskusione liste na korisnim
|
||
predlozima (linux@beocity.com),
|
||
|
||
ˇ Matu Velsu, autoru Linux Installation and Getting Started,
|
||
|
||
ˇ Ajenu Dzeksonu, autoru Linux frequently asked questions with
|
||
answers, i posebno
|
||
|
||
ˇ Linusu Torvaldsu i GNU-u koji su nam dali Linuks.
|
||
|
||
10.4. Izjava o odricanju od odgovornosti
|
||
|
||
Ovaj dokument je "takav kakav je". Ulozeno je puno truda da bude sto
|
||
bolji, ali ove informacije koristite na sopstvenu odgovornost. Ni u
|
||
kom slucaju autor ovog teksta ne preuzima odgovornost za bilo kakve
|
||
stete, posredne ili neposredne, nastale koriscenjem saveta iz
|
||
dokumenta.
|
||
|
||
Suvisle primedbe su dobrodosle. Slobodno mi posaljite predloge za
|
||
poboljsanja, kao i uocene nepravilnosti. Argumentovana (i jos jednom:
|
||
ARGUMENTOVANA!) kritika je dobrodosla. Pohvale ce biti sacuvane na
|
||
posebnoj disketi. Sve ostalo ce bez milosti zavrsiti u /dev/null.
|
||
|
||
|
||
10.5. Autorska prava
|
||
|
||
Ako nije drugacije napomenuto, autorska prava na Linux HOWTO dokumente
|
||
poseduju njihovi autori. HOWTO dokumenti mogu se reprodukovati i
|
||
distribuirati u celini ili delimicno, na fizickom ili elektronskom
|
||
mediju, sve dok je ovo obavestenje prisutno na svim primercima.
|
||
Komercijalna distribucija dozvoljena je i podrzava se; medjutim, autor
|
||
ovog dokumenta bi o takvom distribuiranju zeleo da bude obavesten.
|
||
|
||
Svi prevodi, izvedeni ili sazeti radovi koji ukljucuju Linux HOWTO
|
||
dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, nije vam dozvoljeno da
|
||
napravite rad izveden iz HOWTO-a i da namecete dodatna ogranicenja na
|
||
njegovu distribuciju. Izuzeci od ovog pravila moguci su pod odredjenim
|
||
uslovima; kontaktirajte Linux HOWTO koordinatora na nize navedenoj
|
||
adresi.
|
||
|
||
Ukratko, mi, prevodioci HOWTO dokumenata na srpski zelimo da ohrabrimo
|
||
sirenje ovih informacija kroz sto je moguce vise kanala. Medjutim,
|
||
zelimo da zadrzimo autorska prava na HOWTO dokumente i zeleli bismo da
|
||
budemo obavesteni o bilo kakvim namerama u vezi sa redistribuicijom
|
||
svih srpskih HOWTO dokumenata.
|
||
|
||
Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bajnuma [Tim Bynum], Linux HOWTO
|
||
koordinatora, na linux-howto@sunsite.unc.edu.
|
||
|
||
|
||
10.6. A note to English readers
|
||
|
||
This document is a copyrighted work. Its use in part or as whole, for
|
||
non-profit or for-profit purposes, and its dissemination in any form,
|
||
either printed or electronic is explicitelly allowed, as long as the
|
||
above copyright notice is retained on all copies. Its suggested
|
||
citation is
|
||
|
||
Serbian-HOWTO Copyright (C) 1998 by Zoltan Csala
|
||
http://www.linux.org.yu/sr/howto/Serbian-HOWTO
|
||
|
||
|
||
Single copies of any document citing this guide would be much appreci
|
||
ated.
|
||
|
||
The information in this document is provided in belief of being
|
||
accurate and useful, however without any warranty, expressed or
|
||
implied, including, but not limited to, the implied warranties of
|
||
merchantibility or fitness for a particular purpose. The entire risk
|
||
of using the information goes with the user. The author can not be
|
||
liable for any possible damage, direct or indirect, arising from the
|
||
use of information provided in this document.
|
||
|
||
|
||
|